HRVATSKI CENTAR ZA KONJOGOJSTVO

                                                                          Marije Terezije 27, pp 12

                                                                                     34 551 Lipik

                                                                                   n/p g. Čačić Mato

                   Poštovani,

Hrvatskom seljačkom savezu Republike Hrvatske poznato je koliki je Vaš doprinos

u razvoju konjogojstva u Republici Hrvatskoj, što svjedoče i Vaši znanstveni radovi

na temu konjogojstva, te Vam iz tog razloga dajemo punu podršku glede Vašeg

ponovnog imenovanja i nastavka rada za dobrobit konjogojstva u Republici Hrvatskoj.

Naime, nedopustivo je mijenjati nešto što je polučilo rezultat, a poglavito sada kada

smo pred ulaskom u Europsku uniju i kada moramo uskladiti pravilnike

i ostale propise u konjogojstvu sa Europskom unijom. Promijeniti čelnog čovjeka

Centra za konjogojstvo, svakako ne bi doprinijelo razvoju konjogojstva.  

                 Srdačno Vas pozdravljamo i još jednom Vam dajemo  našu punu podršku.

                                                                                      Hrvatski seljački savez

                                                                                               Predsjednik

                                                                                             Mijo Latin v.r.

       HIDROPONSKI  UZGOJ  POVRĆA, CVIJEĆA  I  VOĆA

Pojam “hidroponski” prvi je upotrijebio Gericke (1937. g.) opisujući metode komercijalnog uzgoja biljaka u tekućem mediju. Također Gericke je prvi znanstvenik koji je razvio ekonomski moguću metodu uzgoja biljaka u vodi (hranjivoj otopini) za komercijalne svrhe. Sa hidroponskom tehnologijom i kontrolom proizvodnih uvjeta u plasteniku u mogućnosti smo uzgojem dobiti odličnu kvalitetu koristeći  maksimalno  prostor, uz minimalnu potrošnju vode i gnojiva. Hidroponska proizvodnja je intenzivni oblik poljoprivrede koji može popuniti zahtjev potrošača za kvalitetnom proizvodnjom i osigurati proizvođaču dobar posao. Hidroponski doslovno znači „rad vode“, ali praktično to znači uzgoj u hranjivoj otopini bez zemlje. Hidroponska znanost pokazuje da tlo nije neophodno za uzgoj bilja, ali su potrebni elementi, minerali i hranjiva koja se nalaze  u tlu. Tlo je samo čuvar hranjiva i mjesto gdje se tradicionalno razvija korijen te osnova za učvršćenje biljke. Hidroponska proizvodnja odvija se u grijanom zaštićenom prostoru što znači da je proizvodnja moguća tokom cijele godine. Kao supstrat može poslužiti kokosovo vlakno, treset (organski supstrat) ili kamena vuna (anorganski supstrat), što znači da se biljka uzgaja u hranjivoj otopini bez zemlje. Uklanjanjem tla iz proizvodnje uklonjeno je mjesto nastanka bolesti i rasta korova i stekla se precizna kontrola ishrane bilja. Sa hidroponskim uzgojem biljkama se osigurava točno potrebna količina hranjiva u određenom omjeru i time se izbjegava stres kod biljaka zbog nedostatka hranjiva, brža zrioba, berba, visoka kvaliteta proizvoda i visoki prinosi koji omogućuju nisku cijenu troškova proizvodnje tijekom cijele godine. Hranjiva otopina se priprema u pojedinačnim injektorima ili u specijalnim mikserima. Mikser za hranjiva miješa hranjiva iz rezervoara u našem slučaju to su rezervoari od 500 l. Potrebno je imati tri rezervoara; dva za soli i mikroelemente i jedan za dušičnu kiselinu. Rasad rajčice, paprike, krastavaca ili druge presadnice dolazi u kockama kamene vune brida 7,5 cm. Kocke se postavljaju na blokove kamene vune širine 15, dužine 100 i visine 10 cm. Na jednom bloku nalaze se 3 biljke na međusobnom razmaku od 33 cm.

Hranjiva otopina periodički se dodaje tijekom dana sustavom kapanja iz glavnog spremnika. Broj dnevnih obroka fertirigacije ovisi o razvijenosti  rajčice, paprike, krastavaca ili drugog povrća, a trajanje jednog obroka o dijelu dana u kojem se obrok daje i stupnju naoblake.

        ZAGRIJAVANJE  EKOSTAKLENIKA

Hidroponski uzgoj povrća rješenje zagrijavanja prostora je pomoću podnog grijanja, različitim  medijima zagrijavanja. Jedan od rješenja grijanja je Calor Sistem; električno podno grijanje. Sistem  Calor djeluje na principu niskog napona, tako što se primarni napon 220 V pomoću  transformatora,  pretvara u niski napon od 9 – 40 V. Ovo čini sistem 100% sigurnim, a istovremeno struja u amperima posredstvom grijaćih traka, grije podlogu do 29º celzijevih. Grijaće trake, izrađene su tako, da se  mogu u budućnosti spojiti na alternativni izvor energije, dobivenog pomoću «Fotonaponskih» panela.  Do trenutka isplativosti ugradnje panela, sistem se priključuje na električnu mrežu. Postavljanjem  traka na dubinu od 10 – 15  cm. Potrošnja grijaće trake debljine 3 mm, širine 500 mm, dužine 100 m, potrebno je napajati s 50 W po 1 m², odnosno 25 W po dužnom metru, za što je potrebno instalirana  snaga od 2,5 KW.

Ugradnjom grijaće trake na 1000 m² postizala bi se temperatura u samoj traci 32 - 34º C. S obzirom,  da se u Eko – plastenicima postavlja termoizolacija ispod grijaćih traka, toplina bi se akumulirala u  masu zemlje ispod traka, te bi stvaralo veliku akumulaciju i konstantnost određene temperature u tlu.  Isijavanjem temperature prema površini, prema stropu samog  Eko – plastenika, pretpostavlja se da  će biljke rasti u optimalnoj potrebnoj temperaturi.

Eko – plastenici su obloženi polikarbonatima te ušteda toplotne energije je do 40 %.

Upravljanje cijelim  sistemom i regulacija temperature je digitalnim termostatom s ugrađenom sondom. Zagrijavanje Color Sistemom omogućava proizvodnju cijele godine, a ujedno omogućava povećane prihode i smanjenje  troškova poslovanja.

EKOPLASTENICI

Eko-plastenici su izrađeni od čeličnih cijevi, koje su toplo cinčane te omogućuju dugotrajnost. Pokrov je  od polikarbonata debljine 6 mm, četveroslojni, zaštićen od UV zraka, propusnost mu je svjetlosti  75% tijekom vijeka postavljanja. Može se sagraditi bilo kojem prostoru bez razlike na kvalitetu zemlje. Sakuplja padaline koje u toku godine padnu na Eko-plastenik. Izrađeni su veličine 10 m x 100 m x 4,8 m odnosno  1000 m² radne  površine. Radi usporedbe na 10 hektara sijane pšenice ili kukuruza ima  se daleko veći financijsku korist na 1 hektaru Eko-plastenika.

                                             GARANCIJA

Garancija na elemente čelične konstrukcije je 12 godina.

Garancija na ugrađene polikarbonate  12 godina.

Garancija na podno grijanje 12 godina.

GARANCIJA  ZA  VISOKE  PRINOSE,  VISOKU  KVALITETU, OSIGURANO  TRŽIŠTE  I    USPJEŠNO  GOSPODARSTVO.

BEHRLI – METAL  d.o.o. Zagreb

Anto  Bešlić,  kontakt:  01/6043-840   099/8038-797

U prvih šest mjeseci Viro povećao dobit za 133 posto

Zagreb, 29. srpnja 2010.

- U prvoj polovici 2010. godine Viro tvornica šećera ostvarila je neto dobit

u iznosu od 26,33 milijuna kuna, što je za 133 posto više u odnosu na isto

razdoblje prošle godine. Ostvareni ukupni prihod u istom periodu je

smanjen za 4,66 posto te iznosi 257,52 milijuna kuna.

Ostvareni ukupni rashodi od 231,19 milijuna kuna manji su za 10,68 posto u

odnosuna isto razdoblje prošle godine. Financijski rashodi su za 65,92 posto

manji u odnosu na isto razdoblje prethodne godine što je rezultat smanjenja

negativnih tečajnih razlika budući da je tečaj kune u promatranom razdoblju

bio relativno stabilan.

Još nije otkriveno gdje nestaju pčele

Pčelari diljem Sjedinjenih Država bore se da održe svoje pčele na životu

Zulima Palacio 27. srpanj, 2010.

Pčele, koje su vrlo važne za poljoprivredu, i dalje nestaju alarmantnom

brzinom u Sjedinjenim Državama. Razlog tome još uvijek nije pronađen.

Iako neka nedavno provedena istraživanja upućuju na pesticide,

američko Ministarstvo poljoprivrede otkrilo je da do općeg opadanja

pčelinjih kolonija dolazi zbog nekih parazita.

Pčelari diljem Sjedinjenih Država bore se da održe svoje pčele na

životu. Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede, brojčani

gubici u cijeloj zemlji procjenjuju se na 50 do 90 posto. David Hackenberg

jedan je od najaktivnijih pčelara na Istočnoj obali Sjedinjenih Država. Tim

se poslom bavi već 48 godina. On misli da su krivci za nestajanje njegovih

pčela pesticidi.